Arheologija.
Iako je prostor Homolja, u arheološkom pogledu veoma slabo istražen, na osnovu površinskih nalaza i skromnih sondažnih iskopavanja, registrovan je veliki broj arheoloških nalazišta iz različitih perioda, u rasponu od neolita do 19. veka. Najviše je utvrđenja, koja su po pravilu smeštena na dominantnim strateškim mestima, pogodnim za kontrolu puteva. Najznačajnija su u Gornjačkoj i Ribarskoj klisuri (Ždrelo, Gradac iznad manastira Gornjak, Kudelina, Drmangrad, Gradac kod Krepoljina, Vranj, Šetače, Krš Albina, Kustur, itd.). Takođe je registrovan i niz uzvišenja na kojima su postojale manje kule motrilje. Uglavnom su i njihovi toponimi krajnje rečiti: Straža, Stražanj, Stražnja, Karaula i sl. Zanimljivo je da se istočno od Žagubice na brdu Straža nalazio i šanac koji su koristili ustanici početkom 19. veka, predvođeni čuvenim buljubašom Ilijom Stošićem. Najznačajnije naselje je srednjovekovni Trg u središtu Homolja, koje je aktivno do 19. veka, ali i niz arheoloških nalazišta (Selište, Vitarevac, Ponikve, Komnen, Zagrađe, Velika i Mala Peć, Preslob, Ajudovo, Lopušnik, Bubanj...) ukazuju na tragove naselja iz raznih perioda.
Česti su i tragovi rudarenja i metalurgije. Uglavnom je reč o šljakištima, rudarskim oknima ili levkastim ukopima, ali i toponimima koji ukazuju na rudarsku terminologiju: Šestak, Laz, Bliznak, itd. Stare nekropole nisu istraživane, tako da ih isključivo možemo registrovati na osnovu danas vidljivih nadgrobnih ploča, koje su uglavnom iz 17.-19. veka, a neke od nekropola ukazuju toponimi: Tursko groblje, Jelinsko groblje, Staro groblje, Rimsko groblje, Magila....